Ašrar śtgįfur af skjalinu: PDF - Word Perfect. Ferill mįlsins.

Žingskjal 1110  —  634. mįl.


Frumvarp til laga

um breytingu į vatnalögum, nr. 15/1923, og lögum nr. 57/1998, um rannsóknir og nżtingu į aušlindum ķ jöršu, meš sķšari breytingum (samręming reglna um vatnsréttindi).

(Lagt fyrir Alžingi į 141. löggjafaržingi 2012–2013.)




I. KAFLI
Breyting į vatnalögum, nr. 15/1923, meš sķšari breytingum.
1. gr.
    Eftirfarandi breytingar verša į 1. gr. laganna:
    a.     Į eftir oršinu „jaršar“ ķ 1. mgr. kemur: og grunnvatns.
    b.     Viš 4. mgr. bętist nżr tölulišur sem veršur 8. tölul., svohljóšandi: Grunnvatn: Vatn, kalt eša heitt, sem er nešan jaršar ķ samfelldu lagi, kyrrstętt eša rennandi, og fyllir aš jafnaši allt samtengt holrśm ķ viškomandi jaršlagi og sem unniš er ķ öšrum tilgangi en aš flytja varma til yfirboršs jaršar eša nżta stašarorku žess.

2. gr.
    Į eftir oršinu „jaršvatn“ ķ 1. mgr. 9. gr. laganna kemur: grunnvatn.

3. gr.
    Viš 143. gr. laganna bętast žrjįr nżjar mįlsgreinar, svohljóšandi:
    Um veitingu rannsóknarleyfis til aš leita aš vatnsaušlind į tilteknu svęši og rannsaka umfang, magn og afkastagetu hennar fer samkvęmt III., VII. og VIII. kafla laga nr. 57/1998, um rannsóknir og nżtingu į aušlindum ķ jöršu, meš sķšari breytingum.
    Um veitingu leyfis til nżtingar vatnsaušlindar fer samkvęmt IV., VII. og VIII. kafla laga nr. 57/1998, um rannsóknir og nżtingu į aušlindum ķ jöršu, meš sķšari breytingum.
    Įkvęši 5. og 6. mgr. nį bęši til yfirboršsvatns og grunnvatns.

II. KAFLI
Breyting į lögum nr. 57/1998, um rannsóknir og nżtingu į aušlindum ķ jöršu, meš sķšari breytingum.
4. gr.
    Ķ staš oršanna „vatnsafli til raforkuframleišslu“ ķ 2. mįlsl. 1. mgr. 1. gr. laganna kemur: orkulindum til undirbśnings raforkuvinnslu, sbr. 40. gr. raforkulaga, nr. 65/2003, į ķslensku forrįšasvęši innan sem utan netlaga.

5. gr.
    Viš 3. gr. laganna bętist nż mįlsgrein, svohljóšandi:
    Um eignarrétt landeiganda aš grunnvatni fer samkvęmt įkvęšum 9. gr. vatnalaga, nr. 15/1923, meš sķšari breytingum.

6. gr.
    Lög žessi öšlast žegar gildi.

Athugasemdir viš lagafrumvarp žetta.

    Meš frumvarpi žessu eru lagšar til breytingar į lögum, nr. 57/1998, um rannsóknir og nżtingu į aušlindum ķ jöršu, og vatnalögum, nr. 15/1923, ķ žvķ skyni aš samręma reglur um vatnsréttindi ķ anda vatnalaga, nr. 15/1923. Er frumvarpiš lagt fram ķ samręmi viš tillögur ķ skżrslu starfshóps išnašarrįšherra um endurskošun aušlindalaga („grunnvatnsnefndar“) frį maķ 2012, en sś skżrsla var lögš fram til kynningar ķ rķkisstjórn ķ jśnķ 2012.

1. Forsaga og undirbśningur frumvarpsins – starfshópur išnašarrįšherra.
    Meš erindisbréfi dagsettu 12. október 2011 setti išnašarrįšherra į laggirnar starfshóp sem fékk žaš hlutverk aš kanna meš hvaša hętti unnt sé aš samręma įkvęši laga, nr. 57/1998, og vatnalaga, nr. 15/1923, žeirri framsetningu sem nišurstaša varš um į Alžingi haustiš 2011 varšandi vatnalög.
    Ķ erindisbréfi hópsins er vķsaš til žess aš ķ almennum athugasemdum viš frumvarp til laga um breytingu į vatnalögum, nr. 15/1923, sem varš aš lögum į Alžingi ķ september 2011, sbr. lög nr. 132/2011, hafi eftirfarandi komiš fram: „Aš öllu framangreindu virtu er meš frumvarpi žessu lagt til aš bśiš verši viš vatnalögin frį 1923 og žaš fyrirkomulag sem sś löggjöf grundvallar um vatnsnot, rétt fasteignareiganda til vatns o.s.frv. Um žį skipan ętti aš geta oršiš įframhaldandi sįtt en žį raunar undir žvķ fororši aš til smķši nżrrar, heildstęšrar vatnalöggjafar komi ķ fyllingu tķmans. Unniš er aš yfirferš annarrar löggjafar į žessu sviši, svo sem laga nr. 57/1998, um rannsóknir og nżtingu į aušlindum ķ jöršu, meš žaš fyrir augum aš samręma réttarreglur į žessu sviši ķ žeim anda sem lagt er til meš frumvarpi žessu. Endurskošun laganna til framtķšar litiš yrši žį hluti af nżsmķši viš lagasetningu į vettvangi aušlindaréttar.“
    Ķ starfshópinn voru skipuš Įstrįšur Haraldsson hrl., formašur, Kristķn Haraldsdóttir, forstöšumašur Aušlindaréttarstofnunar viš Hįskólann ķ Reykjavķk, og Ingvi Mįr Pįlsson, lögfręšingur ķ išnašarrįšuneytinu.
    Ķ skżrslu starfshópsins kemur fram aš nišurstaša starfshópsins sé sś aš „rétt sé aš fęra įkvęši um grunnvatn inn ķ vatnalögin og skilgreina nįnar en var gert ķ vatnalögum nr. 20/2006 hugtakiš grunnvatn og žęr takmarkanir į eignarrįšum landeiganda sem lśta aš grunnvatni. Mętti grunnvatn žannig t.d. standa meš „minni hįttar vötnum“ ķ 9. gr. vatnalaga.
    Meš žessum hętti er leitast viš aš tryggja aš lagažróun aš žvķ er varšar vatn verši ķ framtķšinni samręmd hvort sem er varšandi yfirboršsvatn eša grunnvatn.
    Ķ kjölfariš af skżrslu starfshópsins var frumvarp žetta unniš ķ atvinnuvega- og nżsköpunarrįšuneytinu. Viš gerš frumvarpsins var haft samrįš viš umhverfis- og aušlindarįšuneytiš og Orkustofnun.

2. Tilefni og naušsyn lagasetningar.
2.1 Greinarmunur laga į grunnvatni og yfirboršsvatni.
    Viš setningu vatnalaga 1923 var nżting vatns aš mestu bundin viš yfirboršsvatn. Talsvert var aš vķsu um brunna sem grafnir höfšu veriš nišur fyrir grunnvatnsborš en borun eftir grunnvatni, hvort sem er heitu eša köldu, hófst ekki fyrr en eftir gildistöku laganna. Vatnalögin geršu žvķ engan formlegan greinarmun į grunnvatni og yfirboršsvatni žó aš žau fjalli efnislega aš nokkru um hvort tveggja. Žannig fjöllušu įkvęši ķ 9. og 10. gr. vatnalaga um „minni hįttar vötn“ m.a. um hveri og lindir. Réttindi landeiganda til žeirra voru skilgreind sem réttur til hagnżtingar og rįšstöfunar og žessi réttindi afmörkuš meš neikvęšum hętti. Landeiganda var žannig fenginn réttur til hvers konar hagnżtingar og rįšstöfunar, meš žeim takmörkunum einum sem ķ lögum vęru sett eša sem leiddu af tilliti til réttinda annarra.
    Meš sķšari lagasetningu, sem einkum fjallaši um réttinn til umrįša og hagnżtingar jaršhita śr landareignum, uršu smįm saman skil į milli įkvęša vatnalaga um grunnvatn og įkvęša annarra laga sem varša grunnvatn. Įkvęši sem beinlķnis fjalla um grunnvatn voru žó ekki lögfest fyrr en meš lögum um rannsóknir og nżtingu į aušlindum ķ jöršu, nr. 57/ 1998.
    Deila mį um hvort meš setningu laganna um rannsóknir og nżtingu į aušlindum ķ jöršu, nr. 57/1998, hafi ķ raun oršiš breytingar į eignarréttarlegri stöšu grunnvatns. Fęra mį rök fyrir žvķ aš hśn hafi ekki breyst viš setningu aušlindalaga. Bęši er aš ķ vatnalögum hafši frį öndveršu aš nokkru veriš fjallaš um grunnvatn žannig aš réttur til žess var skilgreindur meš neikvęšum hętti og eins hitt aš eignarrįšum landeiganda til grunnvatns eru settar višamiklar takmarkanir ķ aušlindalögum.
    Ķ vatnalögum og aušlindalögum er aš finna višamiklar takmarkanir į réttindum landeiganda til bęši grunn- og yfirboršsvatns sem eiga aš tryggja almannahagsmuni og vernda réttindi annarra til sama vatns. Snerta žęr allar helstu heimildir landeiganda til umrįša og hagnżtingar į vatni og rįšstöfunar į žeim réttindum. Ķ skżrslu starfshópsins kemur fram aš ekki verši séš aš löggjafinn hafi tališ sig hafa žrengri heimildir til aš setja rétti landeiganda til grunnvatns almenn mörk heldur en yfirboršsvatns. Aukin žekking į sambandi grunnvatns- og yfirboršsvatns og sś stašreynd aš meginhluti neysluvatns į Ķslandi er grunnvatn kallar aš mati starfshópsins į aš fjallaš sé um grunnvatn og yfirboršsvatn ķ sömu lögum.

2.2 Tillaga aš samręmingu.
    Ķ skżrslu starfshópsins kemur fram aš sś tilhögun sem nś gildir, hvaš varšar grunnvatn, eftir setningu laga nr. 57/1998, um rannsóknir og nżtingu į aušlindum ķ jöršu, sé aš mati starfshópsins óheppileg. Meš lögunum var umfjöllun um grunnvatn slitin śr tengslum viš žau lög žar sem fjallaš er um yfirboršsvatn og umfjöllun um grunnvatn felld aš įkvęšum sem taka almennt til aušlinda ķ jöršu. Žetta er aš mati starfshópsins ekki ašeins óheppilegt heldur stenst žessi tilhögun varla frį vatnafręšilegu sjónarmiši. Ķ ljósi žeirrar žekkingar sem menn hafa nś į ešli grunnvatns og samspili yfirboršsvatns og grunnvatns, sem er mun meiri en var žegar vatnalögin voru sett, er aš mati starfshópsins rétt og ešlilegt aš lagaįkvęši um yfirboršsvatn og grunnvatn standi ķ samręmdu samhengi ķ einum lögum.
    Gerši starfshópurinn žvķ žaš aš tillögu sinni, eins og greint er frį aš framan, aš rétt vęri aš fęra įkvęši um grunnvatn inn ķ vatnalögin og nefnt aš grunnvatn geti žannig t.d. stašiš meš „minni hįttar vötnum“ ķ 9. gr. vatnalaga.
    Aš auki er ķ frumvarpinu lögš til breyting į lögum nr. 57/1998 sem ekki er unnt aš rekja til framangreindrar skżrslu. Sś breyting lżtur aš lagasamręmi 1. gr. aušlindalaga viš 40. gr. raforkulaga, nr. 65/2003, sjį nįnar umfjöllun um meginefni frumvarpsins og athugasemdir viš einstakar greinar.

3. Meginefni frumvarpsins.
    Ķ I. kafla frumvarpsins eru lagšar til breytingar į vatnalögum, nr. 15/1923. Eru žęr breytingar efnislega fjóržęttar.
    Ķ fyrsta lagi er lagt til aš gildissviš vatnalaga, sem fram kemur ķ 1. mgr. 1. gr., verši vķkkaš aš žvķ leyti aš lögin nįi einnig til grunnvatns.
    Ķ öšru lagi er lagt til aš viš 1. gr. laganna bętist skilgreining į hugtakinu grunnvatn. Samręmis vegna er lagt til aš sś skilgreining verši nįnast samhljóša žeirri sem er aš finna į sama hugtaki ķ aušlindalögum, nr. 57/1998.
    Ķ žrišja lagi er lagt til aš skżrt komi fram ķ 9. gr. laganna, sem fjallar um minni hįttar vötn, aš sś grein nįi einnig til grunnvatns. Žannig fari um grunnvatn meš sama hętti og kvešiš er į um ķ 9. gr. varšandi minni hįttar vötn. Eru įkvešin rök fyrir žvķ žar sem til minni hįttar vatna hafa veriš talin jaršvötn, hverir, laugar, ölkeldur, lindir o.fl. Žvķ er lagt til aš um eignarrétt landeiganda gildi sömu reglur hvaš grunnvatn varšar og minni hįttar vötn.
    Ķ fjórša lagi er lagt til aš įkvęši aušlindalaga, nr. 57/1998, aš žvķ er varšar śtgįfu rannsóknarleyfa og nżtingarleyfa, nįi jafnframt til rannsóknar og nżtingar į vatnsaušlindum (yfirboršsvatni og grunnvatni). Eru žau įkvęši aušlindalaga nokkuš ķtarlegri en žau įkvęši vatnalaga sem lśta aš stjórnsżslu og hvaša framkvęmdir séu tilkynningarskyldar og leyfisskyldar. Nįnar er vķsaš til athugasemda viš einstakar greinar.
    Ķ II. kafla frumvarpsins eru lagšar til breytingar į lögum nr. 57/1998, um rannsóknir og nżtingu į aušlindum ķ jöršu.
    Ķ fyrsta lagi er lögš til breyting meš žaš fyrir augum aš gęta samręmis milli gildissvišs vatnalaga og aušlindalaga aš žvķ er grunnvatn varšar og žvķ tekiš fram aš um eignarrétt landeiganda aš grunnvatni fari skv. 9. gr. vatnalaga, nr. 15/1923.
    Ķ öšru lagi er lögš til breyting sem tengist samspili aušlindalaga, nr. 57/1998, og 40. gr. raforkulaga, nr. 65/2003, aš žvķ er varšar rannsóknarleyfi. Ķ 40. gr. raforkulaga kemur fram aš lög nr. 57/1998, um rannsóknir og nżtingu į aušlindum ķ jöršu, gildi um leyfi til žess aš kanna og rannsaka orkulindir til undirbśnings raforkuvinnslu. Gildissviš raforkulaga er žannig afmarkaš ķ 2. gr. raforkulaga aš žau nį yfir ķslenskt forrįšasvęši įn tillits til orkugjafa. Ķ 1. gr. aušlindalaga er hins vegar tekiš fram aš lögin taki til aušlinda „innan netlaga“. Sérstaklega er tekiš fram aš lögin taki til rannsókna į vatnsafli til raforkuframleišslu. Vegna framangreinds samspils raforkulaga og aušlindalaga hefur ķ framkvęmd ekki veriš tališ unnt aš veita rannsóknarleyfi vegna sjįvarfallavirkjana nema eingöngu innan netlaga. Hefur žaš veriš tališ óheppilegt žar sem ęskilegt sé aš įkvęši laganna taki til śtgįfu rannsóknarleyfa til undirbśnings raforkuvinnslu į ķslensku forrįšasvęši, innan sem utan netlaga. Meš frumvarpinu er žvķ lagt til aš lagasamręming verši gerš į milli raforkulaga og aušlindalaga hvaš žennan žįtt varšar. Er žannig lagt til aš oršalag 2. mįlsl. 1. mgr. 1. gr. aušlindalaga taki miš af 40. gr. raforkulaga, į žann hįtt aš ķ staš žess aš ķ aušlindalögum komi fram aš žau taki „einnig til rannsókna į vatnsafli til raforkuframleišslu“ (innan netlaga), žį verši kvešiš į um aš aušlindalögin taki „einnig til rannsókna į orkulindum til undirbśnings raforkuvinnslu, sbr. 40. gr. raforkulaga, nr. 65/2003, į ķslensku forrįšasvęši innan sem utan netlaga“. Meš žvķ móti veršur unnt aš veita rannsóknarleyfi til undirbśnings sjįvarfallavirkjana jafnt innan sem utan netlaga.

4. Mat į įhrifum.
    Sem įšur segir er markmiš frumvarpsins aš samręma reglur um vatnsréttindi ķ anda vatnalaga, nr. 15/1923. Verši frumvarpiš aš lögum er ekki litiš svo į aš žaš hafi bein įhrif į eignarrétt landeigenda frį žvķ sem er ķ gildandi lögum, hvorki aš žvķ er varšar grunnvatn né yfirboršsvatn.
    Meš frumvarpinu er ekki kvešiš į um aš horfiš verši frį žeirri neikvęšu skilgreiningu sem fram kemur ķ 3. gr. laga nr. 57/1998 į eignarrįšum landeiganda yfir grunnvatni. Eins og rakiš er ķ framangreindri skżrslu „grunnvatnsnefndar“ žį hefur ķ vatnalögum frį öndveršu veriš fjallaš um grunnvatn žannig aš réttur til žess hefur veriš skilgreindur meš neikvęšum hętti (sbr. 9. gr. vatnalaga). Réttur landeiganda hefur žannig veriš skilgreindur sem réttur til hagnżtingar og rįšstöfunar og landeiganda fenginn réttur til hvers konar hagnżtingar og rįšstöfunar meš žeim takmörkunum einum sem ķ lögum vęru sett eša sem leiddu af tilliti til réttinda annarra. Jafnframt hafa eignarrįšum landeiganda til grunnvatns veriš settar višamiklar takmarkanir ķ aušlindalögum.
    Ķ skżrslu „grunnvatnsnefndar“ kemur fram aš žaš sé nišurstaša starfshópsins aš meti löggjafinn žaš svo aš naušsynlegt sé aš samręma frekar žęr reglur sem gilda um stjórnun nżtingar yfirboršsvatns- og grunnvatns svo aš nį megi fram žeim sjónarmišum varšandi grennd, tillit til hagsmuna annarra, vatnsverndarsjónarmiš og ašra almannahagsmuni sem lögin byggjast į, mundu breytingar sem ķ slķkri lagasamręmingu fęlust rśmast innan heimilda löggjafans, įn žess aš skašabótaskylda myndist. Žannig taldi starfshópurinn aš ķ reynd sé ekki munur į žvķ hvort rétti landeiganda til grunnvatns sé lżst sem eignarrétti eša neikvętt afmörkušum umrįša- og hagnżtingarrétti. Af fręšaskrifum og dómum Hęstaréttar verši ekki annaš rįšiš en aš sömu heimildum sé til aš dreifa. Viš afmörkun į inntaki eignarrįša sé mikilvęgast aš horfa til žeirra heimilda sem višurkennt sé aš landeigandi eigi, ešlis aušlindar og žeirra takmarkana sem eignarrįšum landeiganda eru settar. Eignarréttur vķsar til žess aš eigandi veršmętis hafi tilteknar heimildir. Eignarrétti er jafnan lżst svo aš ķ honum felist réttur til hvers konar umrįša og rįšstafana aš svo miklu leyti sem hann sé ekki takmarkašur ķ lögum. Sé landeiganda veitt óskoruš umrįš og allar heimildir til hagnżtingar grunnvatns, meš žeim takmörkunum einum sem leiša mį af lögum, er ķ raun lżst öllum žeim heimildum eignarréttar sem tengjast veršmętinu. Réttarstašan er žvķ ķ reynd hin sama og leišir af eignarrétti. Aš svo miklu leyti sem grunnvatn getur ekki talist undirorpiš eignarrétti, annašhvort vegna žess aš žaš rennur įfram ķ sķfellu eša vegna žess aš žaš felur ekki ķ sér nein veršmęti, breytir oršnotkun laga ekki inntaki eignarrįša landeiganda.
    Ķ skżrslu starfshópsins kemur jafnframt fram aš deila megi um hvort meš setningu laganna um rannsóknir og nżtingu į aušlindum ķ jöršu, nr. 57/1998, hafi ķ raun oršiš breytingar į eignarréttarlegri stöšu grunnvatns. Fęra megi rök fyrir žvķ aš hśn hafi ekki breyst viš setningu aušlindalaga. Bęši er aš ķ vatnalögum hafši frį öndveršu aš nokkru veriš fjallaš um grunnvatn žannig aš réttur til žess var skilgreindur meš neikvęšum hętti og eins hitt aš eignarrįšum landeiganda til grunnvatns eru settar višamiklar takmarkanir ķ aušlindalögum.
    Į žessum grunni er litiš svo į aš verši frumvarp žetta aš lögum muni žaš ekki hafa bein įhrif į eignarrétt landeiganda aš grunnvatni.
    Verši įkvęši 4. gr. frumvarpsins aš lögum mun žaš hafa žau įhrif ķ för meš sér aš unnt veršur aš veita leyfi til aš kanna og rannsaka orkulindir til undirbśnings raforkuvinnslu, ekki eingöngu innan netlaga į ķslensku forrįšasvęši heldur einnig utan netlaga. Er žar fyrst og fremst horft til mögulegra sjįvarfallavirkjana viš strendur og firši landsins.

Athugasemdir viš einstakar greinar frumvarpsins.

Um 1. gr.
    Meš greininni er annars vegar lagt til aš gildissviš vatnalaga, sem fram kemur ķ 1. mgr. 1. gr. laganna, verši vķkkaš aš žvķ leyti aš lögin nįi einnig til grunnvatns. Er žaš ķ samręmi viš markmiš frumvarpsins sem fjallaš er um ķ almennum athugasemdum.
    Hins vegar er meš greininni lagt til aš viš 1. gr. laganna bętist skilgreining į hugtakinu grunnvatn. Er lagt til aš sś skilgreining verši nįnast samhljóša žeirri sem er aš finna ķ aušlindalögum, nr. 57/1998.

Um 2. gr.
    Meš greininni er lagt til aš tilvķsun til grunnvatns bętist viš žį upptalningu į vatni sem er aš finna ķ 1. mgr. 9. gr. laganna en sś grein ber heitiš „minni hįttar vötn“. Ķ samręmi viš žaš sem kemur fram ķ almennum athugasemdum er žannig lagt til aš kvešiš verši į um aš um grunnvatn fari meš sama hętti og fram kemur ķ 9. gr. varšandi minni hįttar vötn. Eru įkvešin rök fyrir žvķ žar sem til minni hįttar vatna hafa veriš talin jaršvötn, hverir, laugar, ölkeldur, lindir o.fl. Um eignarrétt landeiganda gilda žvķ sömu reglur hvaš grunnvatn varšar og minni hįttar vötn.

Um 3. gr.
    Meš greininni er lagt til aš įkvęši III. og IV. kafla aušlindalaga, nr. 57/1998, sem fjalla um śtgįfu rannsóknarleyfa og nżtingarleyfa, nįi jafnframt til rannsóknar og nżtingar į grunnvatni og yfirboršsvatni (vatnsaušlindum). Eru žau įkvęši laga nr. 57/1998 nokkuš ķtarlegri en žau įkvęši vatnalaga sem lśta aš stjórnsżslu og hvaša framkvęmdir séu tilkynningarskyldar og leyfisskyldar. Meš žvķ nęst fram betra samręmi milli vatnalaga og aušlindalaga hvaš opinber leyfi til vatnsnota varšar og hvaša kröfur geršar eru til leyfishafa ķ žvķ skyni, óhįš žvķ hvort um er aš ręša nżtingu eša rannsókn į yfirboršsvatni eša grunnvatni.
    Ķ žessu felst aš önnur įkvęši XVI. kafla vatnalaga um tķmafresti, eftirlit, śrręši o.fl. eiga ekki viš um žessi leyfi heldur falla žau undir žau įkvęši aušlindalaga, nr. 57/1998, sem lśta aš žvķ.
    Samkvęmt lögum nr. 57/1998 er žaš Orkustofnun sem veitir rannsóknarleyfi og nżtingarleyfi ķ tengslum viš nżtingu vatnsaušlindar og er meš frumvarpinu ekki gerš breyting į žvķ fyrirkomulagi.
    Auk tilvķsunar til III. og IV. kafla aušlindalaga er ķ greininni aš finna tilvķsun til VII. og VIII. kafla aušlindalaga en žeir fjalla um grunnvatn og skilyrši viš veitingu leyfa, efni žeirra og afturköllun.

Um 4. gr.
    Meš greininni er lögš til breyting sem tengist samspili aušlindalaga, nr. 57/1998, og 40. gr. raforkulaga, nr. 65/2003, aš žvķ er rannsóknarleyfi varšar. Vegna samspils raforkulaga og aušlindalaga hefur ķ framkvęmd ekki veriš tališ unnt aš veita rannsóknarleyfi vegna sjįvarfallavirkjana nema eingöngu innan netlaga. Meš frumvarpinu er lagt til aš oršalag 2. mįlsl. 1. mgr. 1. gr. aušlindalaga taki miš af 40. gr. raforkulaga, į žann hįtt aš ķ staš žess aš ķ aušlindalögum komi fram aš žau taki „einnig til rannsókna į vatnsafli til raforkuframleišslu“ (innan netlaga), žį verši kvešiš į um aš aušlindalögin taki „einnig til rannsókna į orkulindum til undirbśnings raforkuvinnslu, sbr. 40. gr. raforkulaga, nr. 65/2003, į ķslensku forrįšasvęši innan sem utan netlaga“. Meš žvķ móti veršur unnt aš veita rannsóknarleyfi til undirbśnings sjįvarfallavirkjana jafnt innan sem utan netlaga.
    Athuga ber aš um rannsóknarleyfi vegna leitar og vinnslu kolvetnis utan netlaga ķ landhelgi, efnahagslögsögu og landgrunni Ķslands gilda sérstök lög, ž.e. lög nr. 13/2001, um leit, rannsóknir og vinnslu kolvetnis, og nęr įkvęši žetta žvķ ekki til veitingar slķkra leyfa.

Um 5. gr.
    Meš greininni er lögš til breyting į 3. gr. laga nr. 57/1998, um rannsóknir og nżtingu į aušlindum ķ jöršu. Sś grein snżr aš skilgreiningu eignarréttar aš aušlindum og er greininni ętlaš aš tryggja aš samręmi sé milli gildissvišs vatnalaga og aušlindalaga aš žvķ er grunnvatn varšar.

Um 6. gr.
    Greinin žarfnast ekki skżringar.



Fylgiskjal.

Fjįrmįla- og efnahagsrįšuneyti,
fjįrlagaskrifstofa:


Umsögn um frumvarp til laga um breytingu į vatnalögum, nr. 15/1923,
og lögum nr. 57/1998, um rannsóknir og nżtingu į aušlindum ķ jöršu,
meš sķšari breytingum (samręming reglna um vatnsréttindi).
    Meš frumvarpi žessu eru lagšar til żmsar breytingar į gildandi lögum meš žaš aš markmiši aš samręma reglur um vatnsréttindi. Er frumvarpiš lagt fram ķ samręmi viš tillögur ķ skżrslu starfshóps um endurskošun aušlindalaga frį maķ 2012.
    Verši frumvarpiš óbreytt aš lögum veršur ekki séš aš žaš muni hafa ķ för meš sér aukin śtgjöld fyrir rķkissjóšs.