Lagasafn.  Ķslensk lög 1. september 2014.  Śtgįfa 143b.  Prenta ķ tveimur dįlkum.


Lög um endurskošendur

2008 nr. 79 12. jśnķ


Ferill mįlsins į Alžingi.   Frumvarp til laga.

Tóku gildi 1. janśar 2009. EES-samningurinn: XXII. višauki tilskipun 2006/43/EB. Breytt meš l. 98/2009 (tóku gildi 1. okt. 2009 nema 69. og 70. gr. sem tóku gildi 1. jan. 2010), l. 20/2010 (tóku gildi 31. mars 2010), l. 77/2011 (tóku gildi 29. jśnķ 2011), l. 126/2011 (tóku gildi 30. sept. 2011) og l. 49/2013 (tóku gildi 11. aprķl 2013; EES-samningurinn: XXII. višauki įkvöršun 2010/485/ESB og 2011/30/ESB).

Ef ķ lögum žessum er getiš um rįšherra eša rįšuneyti įn žess aš mįlefnasviš sé tilgreint sérstaklega eša til žess vķsaš, er įtt viš išnašar- og višskiptarįšherra eša atvinnuvega- og nżsköpunarrįšuneyti sem fer meš lög žessi. Upplżsingar um mįlefnasviš rįšuneyta skv. forsetaśrskurši er aš finna hér.

I. kafli. Almenn įkvęši.
1. gr. Skilgreiningar.
Ķ lögum žessum merkir:
   1. Endurskošandi: Sį sem hefur žekkingu til aš gefa hlutlaust og įreišanlegt įlit į reikningsskilum og öšrum fjįrhagsupplżsingum, hefur löggildingu til starfa viš endurskošun og fullnęgir aš öšru leyti skilyršum laga žessara.
   2. Endurskošun: Óhįš og kerfisbundin öflun gagna og mat į žeim ķ žeim tilgangi aš lįta ķ ljós rökstutt og faglegt įlit endurskošanda um įreišanleika žeirra og framsetningu ķ samręmi viš lög, settar reikningsskilareglur eša önnur skilyrši sem fram koma ķ įlitsgeršinni.
   3. Endurskošunarfyrirtęki: Fyrirtęki sem fengiš hefur skrįningu til endurskošunarstarfa samkvęmt įkvęšum laga žessara.
   4. Endurskošunarnefnd: Eins og hśn er skilgreind ķ IX. kafla A laga nr. 3/2006, um įrsreikninga.
   5. Samstarfsfyrirtęki endurskošenda: Endurskošendur eša endurskošunarfyrirtęki sem hafa meš sér samstarf sem mišar aš hagnašar- eša kostnašarskiptingu, sameiginlegu eignarhaldi, sameiginlegum yfirrįšum eša stjórn, sameiginlegri stefnu ķ gęšastjórnun og gęšaašferšum, sameiginlegri višskiptastefnu, notar sameiginlegt vörumerki eša samnżtir umtalsveršan hluta faglegra śrręša.
   6. Alžjóšlegir endurskošunarstašlar: Alžjóšlegir stašlar um endurskošun (ISA) og tengdar yfirlżsingar og stašlar, aš žvķ marki sem žeir tengjast endurskošun, sem framkvęmdastjórn ESB hefur samžykkt ķ samręmi viš 26. gr. tilskipunar 2006/43/EB og teknir hafa veriš upp ķ ķslenskan rétt.
   7. Eining tengd almannahagsmunum:
   a. Lögašili sem er meš skrįš lögheimili į Ķslandi og hefur veršbréf sķn skrįš į skipulegum veršbréfamarkaši ķ rķki innan Evrópska efnahagssvęšisins, ķ ašildarrķki stofnsamnings Frķverslunarsamtaka Evrópu eša ķ Fęreyjum.
   b. Lķfeyrissjóšur sem hefur fullgilt starfsleyfi.
   c. Lįnastofnun eins og hśn er skilgreind ķ lögum nr. 161/2002, um fjįrmįlafyrirtęki.
   d. Félag sem hefur starfsleyfi til aš reka vįtryggingastarfsemi hér į landi samkvęmt lögum nr. 60/1994, um vįtryggingastarfsemi.

II. kafli. Réttindi endurskošenda.
2. gr. Rįšherra veitir réttindi meš löggildingu til endurskošunarstarfa. Til žess aš öšlast löggildingu žarf viškomandi aš fullnęgja eftirtöldum skilyršum:
   1. eiga lögheimili hér į landi, eša vera rķkisborgari ašildarrķkis aš Evrópska efnahagssvęšinu, ašildarrķkis stofnsamnings Frķverslunarsamtaka Evrópu eša Fęreyja,
   2. vera lögrįša og hafa haft forręši į bśi sķnu sķšastlišin žrjś įr,
   3. hafa óflekkaš mannorš, svo sem įskiliš er til kjörgengis til Alžingis,
   4. hafa lokiš meistaranįmi ķ endurskošun og reikningsskilum sem višurkennt er af endurskošendarįši,
   5. hafa stašist sérstakt próf, sbr. 5. gr.,
   6. hafa starfaš aš lįgmarki ķ žrjś įr undir handleišslu endurskošanda viš endurskošun įrsreikninga og annarra reikningsskila hjį endurskošunarfyrirtęki,
   7. hafa starfsįbyrgšartryggingu, sbr. 6. gr.
Óski endurskošandi sem hefur réttindi til endurskošunarstarfa ķ rķki innan Evrópska efnahagssvęšisins, ķ ašildarrķki stofnsamnings Frķverslunarsamtaka Evrópu eša ķ Fęreyjum eftir löggildingu til endurskošunarstarfa hér į landi skal hann standast sérstakt hęfnispróf ķ lögum og reglum um skatta- og félagarétt.
Rįšherra getur, aš fengnum tillögum endurskošendarįšs, veitt žeim einstaklingum löggildingu til endurskošunarstarfa sem sanna aš žeir hafi lokiš nįmi og stašist próf erlendis, sem telst samsvara kröfum sem geršar eru ķ 4., 5. og 6. tölul. 1. mgr. enda uppfylli žeir įkvęši 2., 3., og 7. tölul. sömu mįlsgreinar. Slķkir ašilar skulu standast sérstakt hęfnispróf ķ lögum og reglum um skatta- og félagarétt.
Endurskošendarįš getur veitt einstaklingum sem lokiš hafa öšru hįskólanįmi meš endurskošun sem kjörsviš undanžįgu frį įkvęši 4. tölul. 1. mgr. enda telji endurskošendarįš sżnt aš umsękjandi hafi nęga žekkingu į žeim mįlefnum sem varša endurskošendur og störf žeirra.
Įšur en löggilding er veitt skal umsękjandi vinna drengskaparheit um aš hann muni af kostgęfni og samviskusemi ķ hvķvetna rękja žaš starf sem löggildingin veitir honum rétt til aš stunda og hlķta lögum og öšrum reglum sem starfiš varša.
3. gr. Endurskošunarfyrirtęki.
Endurskošendum er heimilt aš stofna félag um rekstur endurskošunarfyrirtękis ķ žvķ formi sem žeir sjįlfir kjósa, žar į mešal meš takmarkašri įbyrgš.
Meiri hluti atkvęšisréttar ķ endurskošunarfyrirtęki skal vera ķ höndum endurskošenda eša endurskošunarfyrirtękja sem hlotiš hafa višurkenningu į Evrópska efnahagssvęšinu eša ķ ašildarrķkjum stofnsamnings Frķverslunarsamtaka Evrópu eša ķ Fęreyjum.
Ķ endurskošunarfyrirtęki skal meiri hluti stjórnarmanna vera endurskošendur eša fulltrśar endurskošunarfyrirtękja. Ef stjórnarmenn eru tveir skal annar žeirra vera endurskošandi eša fulltrśi endurskošunarfyrirtękis.
Endurskošunarfyrirtęki skal hafa formlegt gęšakerfi.
Endurskošunarfyrirtęki skal tryggja aš nöfn og heimilisföng eigenda fyrirtękisins séu ašgengileg almenningi.
Endurskošunarfyrirtęki skal aš uppfylltum įkvęšum žessarar greinar sękja um réttindi til endurskošunarstarfa til [rįšuneytisins].1) Jafnframt ber fyrirtękinu aš tilkynna rįšuneytinu įn tafar ef žaš uppfyllir ekki lengur eitthvert žessara įkvęša.
   1)L. 126/2011, 486. gr.
4. gr. Rįšuneytiš birtir opinbera skrį yfir endurskošendur og endurskošunarfyrirtęki sem fengiš hafa réttindi til endurskošunarstarfa enda séu įkvęši 2. og 3. gr. uppfyllt.
Rįšuneytiš setur nįnari reglur1) um skrįninguna og hvaša upplżsingar skulu koma žar fram.
Endurskošendur og endurskošunarfyrirtęki skulu auškennd meš sérstöku nśmeri ķ opinberu skrįnni.
Endurskošunarfyrirtęki sem hlżtur skrįningu skv. 1. mgr. mį ekki hafa veriš tekiš til gjaldžrotaskipta eša bešiš verulegan įlitshnekki svo draga megi ķ efa hęfi žess til aš uppfylla žęr kröfur sem geršar eru um endurskošun ķ lögum žessum. Endurskošunarfyrirtęki sem hlotiš hefur skrįningu skal įn tafar tilkynna [rįšuneytinu]2) ef skilyrši žessarar mįlsgreinar eru ekki uppfyllt.
Endurskošendur og endurskošunarfyrirtęki skv. 1. mgr. skulu, įn įstęšulauss drįttar, tilkynna [rįšuneytinu]2) ef breytingar verša į žeim upplżsingum sem fram koma ķ skrįnni.
Öšrum en endurskošendum og endurskošunarfyrirtękjum skv. 1. mgr. er eigi heimilt aš nota oršin endurskošandi eša endurskošun ķ starfs- eša firmaheiti sķnu. Žį er óheimilt aš vekja žį trś aš ašili sé endurskošandi ef hann er žaš ekki, sbr. 1. mgr., meš notkun starfsheitis, firmanafns eša meš öšrum misvķsandi hętti. Įkvęši žetta nęr žó ekki til starfsheitis innri endurskošenda ķ fyrirtękjum enda séu störf žeirra hluti af innra stjórnendaeftirliti viškomandi fyrirtękis.
Rįšherra skal auglżsa löggildingu endurskošenda og skrįningu endurskošunarfyrirtękja ķ Lögbirtingablaši og tilkynna endurskošendarįši og Félagi löggiltra endurskošenda. Sama į viš ef skrįning fellur nišur, sbr. 10. mgr.
Rįšherra gefur śt löggildingarskķrteini til handa endurskošanda.
Fyrir löggildingu skal endurskošandi greiša gjald ķ rķkissjóš samkvęmt lögum nr. 88/1991, um aukatekjur rķkissjóšs.
Hafi endurskošandi lagt inn réttindi sķn eša žau veriš felld nišur skal nafn hans fellt śt af skrį, sbr. 1. mgr. Sama į viš um endurskošunarfyrirtęki sem uppfyllir ekki lengur skilyrši 4. mgr. žessarar greinar og/eša skilyrši 3. gr.
   1)Rg. 460/2011. 2)L. 98/2009, 51. gr.
5. gr. Próf og prófnefnd.
Endurskošendarįš skv. 14. gr. skipar žriggja manna prófnefnd endurskošenda sem heldur próf fyrir žį sem sękja um löggildingu til endurskošunarstarfa. Prófnefndin skal skipuš til fjögurra įra ķ senn.
Próf til öflunar endurskošendaréttinda skal nį til žeirra greina bóknįms og verkmenntunar sem helst varša endurskošendur og störf žeirra.
Ķ reglugerš,1) sem rįšherra setur aš fengnum tillögum endurskošendarįšs, skal m.a. kvešiš nįnar į um skilyrši til próftöku, prófgreinar, framkvęmd prófa og lįgmarksįrangur til aš standast žau.
Próf skulu aš jafnaši haldin einu sinni įr hvert.
Kostnašur vegna prófa, ž.m.t. žóknun til prófnefndarmanna, greišist meš próftökugjaldi sem rįšherra įkvešur aš fengnum tillögum endurskošendarįšs.
   1)Rg. 589/2009, sbr. 725/2014.
6. gr. Starfsįbyrgšartrygging.
Endurskošanda er skylt aš hafa ķ gildi starfsįbyrgšartryggingu hjį vįtryggingafélagi sem hefur [heimild til aš veita žjónustu]1) hér į landi vegna fjįrhagstjóns sem leitt getur af …2) gįleysi ķ störfum hans eša starfsmanna hans samkvęmt lögum žessum. Tryggingarskyldan fellur nišur ef endurskošandi leggur inn réttindi sķn, sbr. 1. mgr. 24. gr.
Rįšherra skal, aš fengnum tillögum endurskošendarįšs, įkveša lįgmark į fjįrhęš tryggingar skv. 1. mgr. og hįmark eigin įhęttu vįtryggingartaka.
Endurskošandi skal fyrir 15. janśar įr hvert senda Félagi löggiltra endurskošenda stašfestingu um aš hann hafi ķ gildi starfsįbyrgšartryggingu.
   1)L. 77/2011, 10. gr. 2)L. 20/2010, 1. gr.
7. gr. Endurmenntun.
Endurskošanda er skylt aš sękja endurmenntun sem tryggir aš hann višhaldi reglulega fręšilegri žekkingu, faglegri hęfni og faglegum gildum.
Endurmenntunin skal aš lįgmarki svara til 20 klukkustunda į įri og samtals 120 klukkustunda į hverju žriggja įra tķmabili. Endurmenntunartķmabil endurskošanda sem fęr löggildingu ķ fyrsta sinn hefst 1. janśar įriš eftir aš löggilding er veitt.
Endurmenntun skv. 1. mgr. skal į hverju žriggja įra tķmabili nį a.m.k. til eftirtalinna sviša og skal lįgmark endurmenntunar į hverju sviši vera:
   a. endurskošun 30 klukkustundir,
   b. reikningsskil og fjįrmįl 20 klukkustundir,
   c. skatta- og félagaréttur 15 klukkustundir,
   d. sišareglur og fagleg gildi 10 klukkustundir.
Endurskošandi skal halda skrį um endurmenntun sķna og skulu a.m.k. 60 klukkustundir vera stašfestanlegar į hverju žriggja įra tķmabili.
Rįšherra getur sett nįnari įkvęši um endurmenntun endurskošenda meš reglugerš.1)
   1)Rg. 30/2011.

III. kafli. Starfsemi endurskošenda.
8. gr. Endurskošendur skulu rękja störf sķn af kostgęfni og samviskusemi ķ hvķvetna og fylgja įkvęšum žeirra laga og reglna sem gilda um störf žeirra.
Endurskošandi skal fylgja sišareglum sem settar hafa veriš af Félagi löggiltra endurskošenda.
Endurskošandi er opinber sżslunarmašur viš framkvęmd endurskošunarstarfa.
9. gr. Endurskošandi skal rękja störf sķn ķ samręmi viš alžjóšlega endurskošunarstašla og alžjóšlega stašla um gęšaeftirlit sem teknir hafa veriš upp ķ ķslenskan rétt, sbr. 31. gr.
10. gr. Endurskošandi samstęšu ber įbyrgš į endurskošun samstęšureikninga. Endurskošandi samstęšunnar skal afla gagna og yfirfara vinnu annarra endurskošenda sem komiš hafa aš endurskošun annarra eininga innan samstęšunnar. Žį skal endurskošandi samstęšu tryggja ašgang eftirlitsašila aš vinnugögnum annarra endurskošenda vegna endurskošunar annarra eininga innan samstęšunnar.
Ķ žeim tilvikum žar sem endurskošun tiltekinna eininga innan samstęšu fer fram ķ landi utan Evrópska efnahagssvęšisins skal endurskošandi samstęšu varšveita afrit af vinnugögnum viškomandi endurskošenda eša tryggja meš öšrum hętti ašgang eftirlitsašila aš žeim og afla sér gagna annarra endurskošenda. Sé endurskošanda meinašur ašgangur aš vinnugögnum skulu vinnuskjöl skjalfesta žęr hindranir og įstęšur žeirra.
11. gr. Įritun.
Viš lok endurskošunar skal endurskošandi įrita hiš endurskošaša višfangsefni meš įritun sem inniheldur upplżsingar um endurskošunina og įlit endurskošandans. Hafi endurskošunarfyrirtęki veriš falin endurskošun skal įritun undirrituš af a.m.k. žeim endurskošanda sem įbyrgš bar į endurskošuninni fyrir hönd endurskošunarfyrirtękisins. Įritun skal vera ķ samręmi viš alžjóšlega endurskošunarstašla.

IV. kafli. Félag löggiltra endurskošenda.
12. gr. Endurskošendur skulu hafa meš sér fagfélag sem nefnist Félag löggiltra endurskošenda. Er öllum endurskošendum skylt aš vera žar félagsmenn.
Hlutverk Félags löggiltra endurskošenda er aš stušla aš faglegri framžróun ķ endurskošun og skyldum greinum.
Félag löggiltra endurskošenda setur sér samžykktir. Žaš skal ekki hafa meš höndum ašra starfsemi en žį sem sérstaklega er męlt fyrir um ķ lögum, sbr. žó 5. mgr.
Félag löggiltra endurskošenda ber kostnaš af žeim störfum sem žvķ eru falin meš lögum. Getur félagiš lagt įrgjald į félagsmenn til aš standa straum af žeim kostnaši.
Félagi löggiltra endurskošenda er heimilt aš starfrękja ķ öšru skyni en aš framan greinir sérstaka félagsdeild, eina eša fleiri. Skal fjįrhagur slķkra félagsdeilda ašgreindur frį fjįrhag félagsins.
13. gr. Félag löggiltra endurskošenda kemur fram fyrir hönd endurskošenda gagnvart dómstólum og stjórnvöldum um žau mįlefni sem stétt žeirra varša. Auk žess skal félagiš hafa meš höndum eftirtalin verkefni ķ samrįši viš endurskošendarįš:
   1. Aš setja sišareglur fyrir endurskošendur aš fenginni stašfestingu rįšherra į reglunum.
   2. Aš hlutast til um aš reglulega séu haldin nįmskeiš sem fullnęgja kröfum um endurmenntun, sbr. 7. gr.
   3. Aš halda skrį yfir endurmenntun endurskošenda.
   4. Aš annast gęšaeftirlit meš störfum endurskošenda.
   5. Aš halda skrį yfir gildandi starfsįbyrgšartryggingu endurskošenda.
   6. Aš halda skrį um žį starfsmenn sem eru ķ starfsžjįlfun, sbr. 6. tölul. 1. mgr. 2. gr.

V. kafli. Endurskošendarįš.
14. gr. Rįšherra skipar fimm menn ķ endurskošendarįš til fjögurra įra ķ senn og jafnmarga til vara og skulu žeir hafa žekkingu į svišum sem tengjast endurskošun.
Tveir nefndarmenn skulu skipašir samkvęmt tilnefningu Félags löggiltra endurskošenda, einn skal skipašur eftir tilnefningu Višskiptarįšs Ķslands og tveir nefndarmenn skulu skipašir af rįšherra įn tilnefningar og skal annar žeirra vera formašur rįšsins. Skal formašur fullnęgja skilyršum til aš vera skipašur ķ embętti hérašsdómara. Eins skal fariš aš um skipun varamanna. Meiri hluti rįšsins skal skipašur öšrum en žeim sem hafa starfaš viš endurskošun į sķšustu žremur įrum.
15. gr. Hlutverk endurskošendarįšs er aš hafa eftirlit meš žvķ aš endurskošendur og endurskošunarfyrirtęki ręki störf sķn ķ samręmi viš įkvęši žessara laga, sišareglur Félags löggiltra endurskošenda og ašrar reglur sem taka til starfa endurskošenda.
Endurskošendarįš skal sérstaklega fylgjast meš:
   1. aš endurskošandi uppfylli skilyrši til löggildingar,
   2. aš endurskošandi uppfylli kröfur um endurmenntun,
   3. aš reglulegt gęšaeftirlit meš störfum endurskošenda og endurskošunarfyrirtękja fari fram,
   4. aš til séu sišareglur og endurskošunarstašlar,
   [5. aš endurskošandi gęti aš fyrirmęlum laga um ašgeršir gegn peningažvętti og fjįrmögnun hryšjuverka.]1)
Endurskošendarįš skal hafa samvinnu viš lögbęr yfirvöld ķ rķki innan Evrópska efnahagssvęšisins, ķ ašildarrķki Frķverslunarsamtaka Evrópu eša ķ Fęreyjum viš eftirlit og rannsókn meš störfum endurskošenda.
[Endurskošendarįš hefur heimild til samvinnu viš eftirlitsašila ķ rķkjum utan Evrópska efnahagssvęšisins um upplżsingaskipti og eftirlit meš endurskošendum og endurskošunarfyrirtękjum félaga sem eru meš skrįša skrifstofu utan Evrópska efnahagssvęšisins en gefa śt veršbréf sķn sem skrįš eru į skipulegum veršbréfamarkaši hér į landi.]1)
   1)L. 49/2013, 1. gr.
16. gr. Endurskošendarįš getur tekiš mįl til mešferšar aš eigin frumkvęši ef žaš hefur įstęšu til aš ętla aš endurskošandi eša endurskošunarfyrirtęki hafi brotiš gegn lögum žessum, sišareglum Félags löggiltra endurskošenda eša öšrum reglum sem taka til starfa endurskošenda.
Hver sį sem telur į sér brotiš af hįlfu endurskošanda meš ašgeršum eša ašgeršaleysi hans getur skotiš mįlinu til endurskošendarįšs til śrskuršar. Mįl skal lagt fyrir endurskošendarįš meš skriflegu erindi svo fljótt sem verša mį en eigi sķšar en fjórum įrum eftir aš brot var framiš.
Endurskošendarįš śrskuršar um kęru- og įgreiningsefni sem lśta aš störfum endurskošenda samkvęmt lögum žessum.
Endurskošendarįši er heimilt ef sérstaklega stendur į aš skylda mįlsašila til aš greiša gagnašila sķnum mįlskostnaš vegna rekstrar mįls fyrir rįšinu.
Endurskošendarįš getur meš rökstuddu įliti vķsaš mįli til opinberrar rannsóknar.
17. gr. Endurskošendarįš skal veita endurskošendum eša endurskošunarfyrirtękjum hęfilegan frest til aš bęta śr óverulegum annmörkum sem kunna aš koma ķ ljós viš eftirlit skv. 15. gr.
Nś telur endurskošendarįš sżnt aš endurskošandi hafi ķ störfum sķnum brotiš gegn lögum žessum svo aš ekki verši viš unaš og skal endurskošendarįš ķ rökstuddu įliti veita viškomandi ašila įminningu eša leggja til viš rįšherra aš réttindi endurskošandans verši felld nišur.
18. gr. Endurskošendarįš skal setja sér starfsreglur sem rįšherra samžykkir.1)
Įkvaršanir endurskošendarįšs sęta ekki stjórnsżslukęru.
Endurskošendarįš skal jafnan leita įlits sérfróšra manna utan rįšsins um mįl sem eru utan viš sérfręšisviš žeirra manna er rįšiš skipa.
Ķ hverju mįli skal fullskipaš endurskošendarįš śrskurša.
Verši ekki samkomulag ķ rįšinu um afgreišslu mįls skal žess getiš ķ umsögn, enda hefur sį eša žeir, er įgreining gera, rétt til aš gera sérstaka grein fyrir atkvęši sķnu.
Endurskošendarįš lętur dómstólum, įkęruvaldi og stjórnvöldum ķ té umsagnir varšandi efni į sviši endurskošunar.
Endurskošendarįš skal įrlega gera skżrslu um störf sķn og skal hśn opin almenningi. Birta skal opinberlega og rekja alla śrskurši rįšsins skv. 16. gr.
Sérhver endurskošandi skal greiša ķ rķkissjóš įrlegt gjald aš fjįrhęš 50.000 kr. til aš standa straum af kostnaši viš störf endurskošendarįšs. Gjalddagi gjaldsins er 1. janśar og ef gjaldiš er ekki greitt innan 30 daga frį gjalddaga skal greiša drįttarvexti af žvķ skv. III. kafla laga nr. 38/2001, um vexti og verštryggingu, meš sķšari breytingum.
   1)Augl. 1117/2012.

VI. kafli. Óhęši endurskošenda.
19. gr. Ķ endurskošunarverkefnum skal endurskošandi og endurskošunarfyrirtęki vera óhįš višskiptavini sķnum, bęši ķ reynd og įsżnd. Endurskošandi skal eigi framkvęma endurskošun ef einhver žau tengsl eru į milli endurskošandans og višskiptavinar hans sem eru til žess fallin aš vekja efa um óhęši hans hjį vel upplżstum žrišja ašila, svo sem atvinnutengsl, bein eša óbein fjįrhagsleg tengsl eša višskiptatengsl önnur en leišir af endurskošuninni.
Endurskošanda er óheimilt aš taka žįtt ķ įkvöršunum stjórnar eša stjórnenda žess ašila sem hann endurskošar.
Viš mat į óhęši skal endurskošandi fylgja įkvęšum sišareglna sem Félag löggiltra endurskošenda hefur sett, sbr. 1. tölul. 13. gr. Skjalfesta skal ķ vinnuskjölum viš endurskošunina allar alvarlegar ógnanir gagnvart óhęši og tilgreina višeigandi verndarrįšstafanir.
Endurskošandi einingar tengdrar almannahagsmunum skal į hverju įri:
   1. stašfesta skriflega viš endurskošunarnefnd viškomandi einingar aš hann sé óhįšur hinni endurskošušu einingu,
   2. greina endurskošunarnefndinni frį žeirri žjónustu sem einingunni er veitt auk endurskošunar,
   3. ręša viš endurskošunarnefndina um hugsanlega ógnun viš óhęši sitt og žęr verndarrįšstafanir sem geršar eru til aš draga śr slķkri ógnun.
20. gr. Starfstķmi endurskošenda.
Ef ekki er annaš įskiliš ķ lögum eša ķ samžykktum fyrirtękis eša samiš er um annaš helst starf endurskošanda samkvęmt lögum žessum žangaš til annar endurskošandi tekur viš. Endurskošandi getur žó lįtiš af starfi įšur en rįšningartķma hans lżkur en žį ber honum og eftir atvikum stjórn žess ašila sem ķ hlut į aš tilkynna starfslok endurskošandans og įstęšur žeirra til endurskošendarįšs. Ekki er hęgt aš segja upp samningi um endurskošun vegna įgreinings um reikningsskilareglur eša endurskošunarašferšir.
Žegar skipt er um endurskošanda skal endurskošandinn sem tekur viš snśa sér til frįfarandi endurskošanda sem ber skylda til aš upplżsa um įstęšurnar fyrir starfslokum sķnum. Jafnframt skal fyrri endurskošandinn veita hinum nżja endurskošanda ašgang aš öllum upplżsingum sem mįli skipta um fyrirtękiš sem endurskošaš er.
Endurskošandi sem ber įbyrgš į endurskošun einingar tengdrar almannahagsmunum skal taka sér hlé frį endurskošun žeirrar einingar ķ a.m.k. tvö įr samfellt eigi sķšar en sjö įrum eftir aš honum var fališ verkiš. Sama gildir um endurskošendur žeirra dótturfélaga sem hafa verulega žżšingu innan samstęšunnar.
Endurskošanda sem įritar endurskošuš reikningsskil einingar tengdrar almannahagsmunum er ekki heimilt aš taka viš lykilstjórnunarstöšu hjį viškomandi einingu fyrr en a.m.k. tvö įr eru lišin frį žvķ aš hann tók žįtt ķ endurskošun einingarinnar.
21. gr. Žóknun.
Žóknun fyrir endurskošun skal viš žaš mišuš aš hśn geri endurskošanda kleift aš komast aš rökstuddri nišurstöšu ķ samręmi viš žęr faglegu kröfur sem settar eru fram ķ lögum žessum og gilda almennt um störf endurskošenda.
Greišsla eša fjįrhęš žóknunar fyrir endurskošun mį ekki meš nokkrum hętti skilyrša eša tengja öšru en endurskošuninni.

VII. kafli. Gęšaeftirlit.
22. gr. Endurskošunarfyrirtękjum og endurskošendum sem žar starfa og sjįlfstętt starfandi endurskošendum er skylt aš sęta gęšaeftirliti eigi sjaldnar en į sex įra fresti ķ samręmi viš įkvęši žessarar greinar.
Endurskošendur eša endurskošunarfyrirtęki sem annast endurskošun eininga tengdra almannahagsmunum skulu žó sęta gęšaeftirliti eigi sjaldnar en į žriggja įra fresti.
Endurskošendarįš setur reglur1) um framkvęmd gęšaeftirlits og val gęšaeftirlitsmanna svo aš tryggt sé aš žeir séu óhįšir žeim sem eftirlitiš beinist aš.
Endurskošandi eša endurskošunarfyrirtęki sem sętir gęšaeftirliti skal veita žeim sem sinnir gęšaeftirliti naušsynlega ašstoš og ašgang aš upplżsingum sem óskaš er eftir viš gęšaeftirlitiš. Lagaįkvęši um žagnarskyldu takmarka ekki skyldu til žess aš veita upplżsingar og ašgang aš gögnum.
Endurskošendarįš skal įrlega birta upplżsingar um heildarnišurstöšu gęšaeftirlitsins.
   1)Rgl. 771/2012, sbr. rgl. 778/2014.

VIII. kafli. Brottfall endurskošunarréttinda.
23. gr. Sį sem hefur löggildingu til endurskošunarstarfa og fullnęgir ekki skilyršum laga til žess aš njóta hennar skal įn tafar tilkynna žaš til endurskošendarįšs.
24. gr. Endurskošandi getur lagt inn réttindi sķn og falla žį nišur réttindi og skyldur hans sem endurskošanda nema annaš leiši af lögum. Endurskošandi getur ekki lagt inn réttindi sķn ef mįl hans er til mešferšar hjį endurskošendarįši nema meš heimild endurskošendarįšs enda séu annmarkar óverulegir.
Hafi endurskošandi lagt inn réttindi sķn skal veita honum žau į nż eftir umsókn hans įn endurgjalds ef hann fullnęgir oršiš öllum skilyršum til aš njóta žeirra og sanni aš hann hafi uppfyllt endurmenntunarkröfur žriggja įra tķmabils.
25. gr. Réttindi endurskošanda falla nišur eftir įkvöršun rįšherra:
   1. Ef endurskošandi fullnęgir ekki skilyršum til löggildingar.
   2. Aš tillögu endurskošendarįšs, sbr. 17. gr.
Hafi réttindi endurskošanda veriš felld nišur skv. 1. mgr. getur einstaklingur óskaš eftir endurnżjun žeirra, enda fullnęgi hann öllum skilyršum til löggildingar. Skal žį veita honum žau standist hann próf aš nżju skv. 5. gr. Rįšherra getur, aš fengnum tillögum endurskošendarįšs, veitt undanžįgur frį įkvęšinu.
Endurskošendarįš getur lagt til viš rįšherra aš réttindi endurskošunarfyrirtękis til endurskošunarstarfa verši felld nišur uppfylli žaš ekki įkvęši laga žessara.
26. gr. Hafi réttindi endurskošanda veriš felld nišur eša žau lögš inn skal löggildingarskķrteini skv. 8. mgr. 4. gr. įn tafar skilaš til [rįšuneytisins].1)
   1)L. 98/2009, 51. gr.

IX. kafli. Skašabętur og refsingar.
27. gr. Endurskošandi ber įbyrgš į tjóni sem hann eša starfsmenn hans valda ķ störfum sķnum, af įsetningi eša gįleysi. Um sakarmat og sönnun gilda reglur skašabótaréttar.
28. gr. Brot gegn lögum žessum og reglum, sem settar verša samkvęmt žeim, varša sektum til rķkissjóšs, nišurfellingu réttinda eša fangelsi allt aš 2 įrum, nema žyngri hegning liggi viš samkvęmt öšrum lögum hvort sem žau eru framin af įsetningi eša gįleysi.
Heimilt er aš gera upptękan meš dómi beinan eša óbeinan hagnaš sem hlotist hefur af broti gegn įkvęšum laga žessara er varša sektum eša fangelsi.
Tilraun til brots eša hlutdeild ķ brotum samkvęmt lögum žessum er refsiverš eftir žvķ sem segir ķ almennum hegningarlögum.

X. kafli. Żmis įkvęši.
29. gr. Skżrsla um gagnsęi.
Endurskošendur og endurskošunarfyrirtęki sem hafa meš höndum endurskošun eininga tengdra almannahagsmunum skulu įrlega birta į vefsetri sķnu skżrslu um gagnsęi. Skżrslan skal birt eigi sķšar en žremur mįnušum fyrir lok hvers reikningsįrs.
Ķ skżrslu endurskošunarfyrirtękis um gagnsęi skal a.m.k. eftirfarandi koma fram:
   a. lżsing į félagsformi og eignarhaldi,
   b. lżsing į lagalegu og skipulagslegu fyrirkomulagi samstarfsfyrirtękja endurskošenda sem žaš kann aš tilheyra,
   c. lżsing į stjórnskipulagi žess,
   d. lżsing į innra gęšaeftirlitskerfi og yfirlżsing frį stjórn um skilvirkni žess,
   e. upplżsingar um hvenęr sķšasta gęšaeftirlit fór fram, sbr. 22. gr.,
   f. skrį yfir einingar tengdar almannahagsmunum sem žaš hefur annast lögbošna endurskošun fyrir į nęstlišnu fjįrhagsįri,
   g. upplżsingar um óhęšisreglur įsamt stašfestingu um aš žeim hafi veriš fylgt,
   h. upplżsingar um endurmenntunarstefnu, sbr. 7. gr.,
   i. upplżsingar um heildarveltu, sundurlišaš eftir žóknun fyrir endurskošun og ašra žjónustu į nęstlišnu fjįrhagsįri,
   j. upplżsingar um grundvöllinn fyrir starfskjörum eigenda.
Skżrslan um gagnsęi skal undirrituš af stjórn endurskošunarfyrirtękis, sbr. 3. gr., eša af viškomandi endurskošanda ef hann er sjįlfstętt starfandi.
Eftirlit meš skżrslum um gagnsęi er ķ höndum endurskošendarįšs.
30. gr. Žagnarskylda.
Endurskošendur, starfsmenn endurskošenda, eftirlitsašilar og hverjir žeir sem taka aš sér verk ķ žįgu endurskošenda eša eftirlitsašila eru bundnir žagnarskyldu um allt žaš er žeir kunna aš komast aš vegna starfa sinna og leynt skal fara samkvęmt lögum eša ešli mįls, nema dómari śrskurši aš skylt sé aš veita upplżsingar fyrir dómi eša lögreglu eša skylda sé til aš veita upplżsingar lögum samkvęmt. Žagnarskylda helst žótt lįtiš sé af starfi.
Žrįtt fyrir įkvęši 1. mgr. er endurskošendarįši heimilt aš lįta erlendum eftirlitsašilum eša lögbęrum yfirvöldum erlendis ķ té upplżsingar aš žvķ tilskildu aš viškomandi erlendir ašilar uppfylli kröfur um samsvarandi žagnarskyldu og séu undir eftirliti ķ sķnu heimalandi. Meš upplżsingar, sem eftirlitsašili fęr frį framangreindum erlendum ašilum og einkenndar eru sem trśnašarmįl eša eru žaš ešli mįls samkvęmt, skal fara aš hętti 1. mgr.
31. gr. Rįšherra getur sett reglugerš um nįnari framkvęmd žessara laga, žar į mešal um innleišingu alžjóšlegra endurskošunarstašla sem samžykktir hafa veriš af sameiginlegu EES-nefndinni.

XI. kafli. Gildistaka o.fl.
32. gr. Innleišing.
Lög žessi eru sett til žess aš taka upp ķ innlendan rétt įkvęši tilskipunar Evrópužingsins og rįšsins 2006/43/EB frį 17. maķ 2006 um lögbošna endurskošun įrsreikninga og samstęšureikninga, um breytingu į tilskipun rįšsins 78/660/EBE og 83/349/EBE og um nišurfellingu į tilskipun rįšsins 84/253/EBE eins og hśn var tekin upp ķ samninginn um Evrópska efnahagssvęšiš meš įkvöršun sameiginlegu EES-nefndarinnar, nr. 160/2006. [Einnig eru innleidd įkvęši įkvöršunar framkvęmdastjórnarinnar 2010/485/ESB um hęfi lögbęrra yfirvalda ķ Įstralķu og Bandarķkjunum samkvęmt tilskipun Evrópužingsins og rįšsins 2006/43/EB og įkvęši įkvöršunar framkvęmdastjórnarinnar 2011/30/ESB um jafngildi opinberra eftirlits-, gęšatryggingar-, rannsóknar- og višurlagakerfa fyrir endurskošendur og endurskošunarfyrirtęki ķ tilteknum žrišju löndum og umbreytingartķmabil vegna endurskošunarstarfsemi endurskošenda og endurskošunarfyrirtękja ķ Evrópusambandinu sem eru frį tilteknum žrišju löndum, eins og žęr voru teknar upp ķ samninginn um Evrópska efnahagssvęšiš meš įkvöršunum sameiginlegu EES-nefndarinnar nr. 161/2011 og 32/2012.]1)
   1)L. 49/2013, 2. gr.
33. gr. Gildistaka.
Lög žessi öšlast gildi 1. janśar 2009.

Įkvęši til brįšabirgša.
I. Fyrsta endurmenntunartķmabil skv. 7. gr. hefst 1. janśar 2010. Žrįtt fyrir 33. gr. halda įkvęši 3. og 4. mįlsl. 1. mgr. 4. gr. laga nr. 18/1997, um endurskošendur, meš sķšari breytingum, gildi sķnu fram aš žeim tķma.
II. Žar til alžjóšlegir endurskošunarstašlar hafa veriš teknir upp ķ ķslenskan rétt skal endurskošun skv. 9. gr. fara eftir góšri endurskošunarvenju. Meš góšri endurskošunarvenju er įtt viš aš endurskošaš sé meš višurkenndum ašferšum ķ samręmi viš leišbeinandi reglur um endurskošun (ISA) śt gefnar af alžjóšasamtökum endurskošenda (IFAC) sem Félag löggiltra endurskošenda er ašili aš.
III. Žeir sem fyrir gildistöku žessara laga uppfylla skilyrši laga til aš öšlast löggildingu til endurskošunarstarfa eša hafa ķ gildi réttindi til aš starfa sem slķkir skulu teljast uppfylla įkvęši 4. tölul. 1. mgr. 2. gr.